Ljekovita namirnica koja liječi - ZOB

Konzumiranje žitarica od cjelovitog zrna smanjuje rizik od razvoja kroničnih, srčanih te šećerne bolesti. Srčane bolesti su najčešći uzrok smrti u većini razvijenih zemalja

Marokanski palačinci sa hiljadu rupica

Sve suhe sastojke staviti u blender, preliti toplom vodom i mutiti oko 5 minuta. Smjesu izliti u posudu, pokriti i ostaviti stajati 60 minuta.

Gurmanska pileća salata

Pileća prsa izrežite na male kockice i propržite na tavi. Pred kraj ubacite u tavu i tanke, male komadiće pancete da se zajedno proprži.

Poslastica za 20 minuta - ekstra

Razveselite svoje ukućane ili goste ovim ukusnim čokoladnim perecima i zaradite sve same petice za kulinarske sposobnosti. Za pripremu je dovoljno svega 20 minuta.

subota, 20. siječnja 2018.

Vogošća: Vratio se kući sa vlastite sahrane

Kažu da klinička i “prava” smrt nemaju baš puno zajedničkih strana. Kod kliničke smrti dođe do zastoja rada srca i respiratornog sistema dok mozak nastavlja svoju funkciju, radi i živ je.



Oni koji dožive kliničku smrt nerijetko se ponovo vrate u život. Kod prave smrti umre i mozak i više povratka nazad nema.

Istina, primjera onih koji su se nakon smrti “vraćali kući” sa svoje sahrane malo je ali ih je bilo. Po riječima Murata Musabegovića iz Vogošće, jedan od takvih slučajeva 1960. godine zabilježen je i u njegovoj općini.

Oproštajni govori
– Vukan Perić, sin Lazara, rođen 1929. godine u vogošćanskom naselju Budišići šezdesetih godina važio je za vrlo zanimljivog šereta, kaže Murat Musabegović. U svojoj dvadesetoj godini oženio se Ružom Bogdanović koja mu je rodila više kćerki. Znao je zbijati šale na tuđi ali i vlastiti račun. Jednog dana 1960. godine, prijatelje, poznanike i radne kolege iz firme UNIS-ENERGOTEHNIKA u Vogošći, gdje je radio, naprasno je šokirala vijest o njegovoj, iznenadnoj, smrti. Smrtovnice o obavijesti za sahranu bukvalno su osvanule preko noći. Rijeka građana počela je obilaziti njegovu porodicu i izražavati joj sućut. Njegove radne kolege, pritekle su u pomoć kako bi sahrana protekla onako kako zaslužuje dobar, vrijedan i društven radni kolega.

Kažu da se na njegovom pogrebu okupio do tada najveći broj građana jer ne dešava se svaki dan da, bukvalno, preko noći, neko umre u “cvijetu mladosti”.

Predstavnici sindikata njegove firme, predstavnici društveno političkih organizacija i drugi prijatelji i poznanici, u svojim obraćanjima nad njegovim odrom, pohvalno su opisivali životopis Vukana Perića. Neki su u svojim oproštajnim govorima naznačavali kako bi on “da je kojim slučajem živ tek znao uživati u čarima života”.

Nakon oproštajnih govora sveštenik je pozvao one koji su se, cjelivanjem pokojnika, htjeli oprostiti od njega. Radnici pogrebnog preduzeća skinuli su poklopac sa sanduka.

– Šta se ovdje zbiva, začuo se glas iz kovčega.

Radnici pogrebnog preduzeća i oni koji su se nalazili u neposrednoj blizini odra počeli su padati u nesvjest.

Drugi su, pak, vidjevši da pokojnik ustaje iz sanduka svojim nogama “dali vjetar” i pobjegli sa groblja glavom bez obzira.

– Čekajte i mene, slušali su za sobom “pokojnikove” povike.

Vidjevši da je ostao sam “pokojniku” nije bilo druge nego da, pošto se malo pričestio ostavljenom rakijom, sanduk u kojem je ležao uzme pod ruku i zaputi se prema svojoj kući.

Uz put su mu neki, ne znajući za njegovu sahranu, otpozdravljali čudeći se mrtvačkom sanduku koji je nosio.

– Sigurno opet zbija neku šalu, komentarisali su.

– Nešto su mi se leđa od ležanja ukočila. Vi sjednite i počastite se, a ja ću da se odmorim malo, rekao je gostima koje je zatekao u svojoj kući. Nemalo je bio iznenađen kad su oni svi od reda počeli padati u nesvjest.

Ispustio je mrtvački sanduk iz ruku te se latio česme da sa vodom kvasi lica prisutnih i tako ih budi iz nepredviđenog sna.

– Šta se ovdje zbiva, opet mu izleti isti uzvik ko na groblju. Je li se to neka moja kćerka udaje pa mi ne smiješ reći, pitao je svoju suprugu Ružu koja je polako počinjala da dolazi k sebi. Nije to razlog za tugu. Idem po muziku da napravimo pravo veselje.

Tek kada su se i drugi počeli pribirati i dolaziti k sebi objasnili su mu o čemu se, zapravo, radilo. Rekli su mu kako su ga maloprije “ispratili” na groblje, te im nije jasno kako je uskrsnuo. Ne vjerujući da je živ štipali su ga po raznim dijelovima tijela. Njegovi uzvici bola vraćali su ih u stvarnost.

Ispostavilo se, kasnije, da se Vukan Perić izvjesno vrijeme nalazio u stanju kliničke smrti. Kako je do toga došlo i kako se on ponovo vratio među žive nikada u potpunosti nije razjašnjeno. Tek, godinama kasnije njegov slučaj se prepričavao po sijelima i prelima.

Čuvao sanduk

Vukan je na tavanu svoje kuće brižno čuvao pogrebni sanduk, čistio ga i glancao s vremena na vrijeme, kako je sam volio reći, da mu se nađe pri ruci ako zatreba.

Njegovi prijatelji sjećaju se brojnih komičnih scena koje su pratili njegovo putovanje i povratak sa “onog svijeta”. U radnoj sredini, kada bi ga rukovodioci ulovili da zabušava sa ispunjenjem radnih zadataka, znao je iz džepa trznuti svoju smrtovnici i govoriti da ga puste na miru.

– Kako će mrtav čovjek ispunjavati radne zadatke, govorio im je u šali.

Da li je Vukanu, u međuvremenu, zatrebao pogrebni sanduk u kojem je, svojevremeno, boravio teško je znati. Minuli rat u Bosni i Hercegovini izbrisao je tragove na putu kojim je on krenuo. Gdje je on danas? Da li je živ? Malo ko to zna.

U Vogošći je nestalo njegovih dosjetki i šala, priča o njegovom pogrebu i zagrobnom životu ali ne i sjećanja na njega i njih…

Fotografija zaprepastila mnoge: Od čega se sve sastoji Nutella?

 Ljubitelje Nutelle najprije je na noge digla informacija da bi ova omiljena slastica mogla nestati s polica trgovina, a sada se rasprava zahuktala oko njenog sastava.




Ljubitelje Nutelle najprije je na noge digla informacija da bi ova omiljena slastica mogla nestati s polica trgovina jer sadrži kancerogeno palmino ulje, a sada se rasprava zahuktala oko njenog sastava.

Prije nekoliko dana na Redditu je objavljena i fotografija koja prikazuje sastav Nutelle, a vrlo brzo se proširila drugim društvenim mrežama.

Prema toj fotografiji, u Nutelli je najviše šećera, a potom palminog ulja. Kakaaa i lješnjaka ima daleko manje.

U raspravu se uključila i nutricionistica Mehgan Telpner koja tvrdi kako je namaz toliko opterećen šećerom da bi praktički trebao biti zabranjen.

Stručnjak otkriva: Ovo je prava istina o štetnosti palminog ulja




– U tijeku tehnološke obrade palminog ulja nastaje glicidoil ester masnih kiselina – on je kancerogen i teratogen. Osim njega, u tijeku tehnološkog procesa kada se palmino ulje stavlja u druge proizvode, pogotovo u kompleksnijim sastavima, nastaju i druge štetne tvari za koje je određena maksimalna dopuštena visina.

Katalenić nam je otkrio i zašto se palmino ulje uopće počelo koristiti:

– Druga ulja da bi postigla konzistenciju masnoća morala su se hidrirati. Da bi to postigli nastale su transmasne kiseline koje štete organizmu. Zato se prešlo na palmino ulje, no tada se nije znalo što je sve štetno u njemu.

Tehnološki postupak palminog ulja, od skidanja neugodnih mirisa i boja, ne smije se odvijati preko 200 stupnjeva. Unutar tehnološkog procesa, kada se ulje stavi u neki drugi proizvod, ta temperatura mora biti niža.

Dodaje da Europska agencija za hranu ni u jednom trenutku nije rekla – nemojte koristiti palmino ulje jer bi takva izjava uzrokovala veliku štetu u industriji. Zato i je teško samom potrošaču razlučiti što treba učiniti.

Europska agencija za hranu: Nutella može biti kancerogena

Proizvođač Nutelle, talijanski Ferrero, odbacio je izvješće Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) u kojem se navodi da jedan od sastojaka popularnog namaza kancerogen. Riječ je o palminom ulju koje Nutelli daje glatku teksturu i produžava joj rok trajanja.

EFSA navodi kako je palmino ulje opasnije od bilo kojeg drugog ulja, a isti je zaključak nedavno donijela i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), no Ferrero tvrdi da u proizvodnji popularnog namaza ulje obrađuju na nižim temperaturama uz visok tlak.

Ferrero je zbog ovih zaključaka pokrenuo veliku televizijsku kampanju kojom želi objasniti da palmino ulje nije opasno i da Nutella bez njega nikako ne bi bila ista.

Postoji i još jedan problem; palmino ulje najjeftinije je na tržištu i njegova zamjena nekim drugim sastojkom proizvođača bi koštala između osam i 22 milijuna dolara godišnje, navodi Reuters.

– Proizvodnja Nutelle bez palminog ulja namaz bi učinila lošijim i to bi za nas bio veliki korak unatrag – rekao je Ferrerov menadžer Vincenzo Tapella.

EFSA je još u svibnju objavila da je palmino ulje jači kancerogen od svih drugih ulja kad ga se zagrijava na temperaturama višima od 200 stupnjeva Celzijusa.

U Ferreru tvrde da oni ulje obrađuju na nižim temperaturama uz visok tlak.

– Taj proces traje duže i 20 je posto skuplji od obrade ulja na visokoj temperaturu. Palmino ulje koje mi koristimo je sigurno jer dolazi iz svježe iscijeđenih plodova – navodi Ferrero u svojoj TV reklami.

Inače, većina biljnih ulja se pri visokim temperaturama razlama na toksične aldehide koji su povezani s povećanim rizikom od razvoja raka, srčanim bolestima i dijabetesom tipa 2. Najzdravijim se pokazalo maslinovo ulje i svinjska mast.

‘Nećemo je povlačiti s polica u Hrvatskoj’

– Talijanski supermarket Coop je povukao svoju privatnu marku proizvoda koja je sadržavala palmino ulje. Nutella je sigurna za konzumiranje. Zdravlje i sigurnost potrošača su apsolutni prioritet za Ferrero. Nutella koja se prodaje u Hrvatskoj je sigurna za konzumaciju. Ferrero ne planira povući Nutellu iz prodaje u Hrvatskoj i drugim zemljama – odgovorili su nam.

Izvor: 24sata.hr

Anegdote iz života rudara: Glup čovjek ne može se šaliti

Svaka priča u knjizi “101 anegdota iz života rudara“ prema riječima autora, je autentična.

- Ništa nije izmišljeno. Na humorističan način želio sam da opišem sve momente koje sam doživio sa rudarima. Humor je nastao iz duše i tako je i prihvaćen – priča Breščić.

Knjiga je izdata 2013. godine u 2.000 primjeraka, a on danas kaže, nema niti jednu.

- Promovirana je 2013. godine i imala je dobre kritike. Ljudi se nasmiju od srca. A i mi rudari kada radimo šalimo se. Ja sam želio pokazati kako se rudari snalaze kada im je teško, kada ulaze u jamu – priča Breščić, te dodaje da je i sam akter desetak anegdota koje opisuje.

Duh bosanskih rudara

Ističe da rudari svako druženje započnu sa anegdotama jer na taj način bježe od sumorne svakodnevnice.

- Lakše se uz smijeh i šalu obavi posao. Kako drugačije podnijeti da ideš pod zemlju, u vlagu, u neizvjesnost, moguću opasnost, a da pored svega normalno živiš i funkcioniraš. Ovako pokazujemo duh bosanskih rudara. Većina opisanih događaja desila se prije rata i nekolicina njih u ratu – navodi.

Autor ističe da nije dobio nikakve negativne kritike za svoj rad, te da su svi bili oduševljeni kada su se pronašli u njegovim pričama.

- Čitao sam komentare pojedinih medija, gdje je navedeno da sam ja pokazao sliku pravih rudara. I zaista, rudar je otvorene duše, a mnogi misle da onaj koji je neškolovan i nema šta drugo raditi ide u rudnik, ali to nije tako. Rudari su izuzetno pametne osobe i ja to pokazujem kroz anegdote. Ne može se šaliti glup čovjek jer on ne zna za šalu, za šalu treba biti dobro inteligentan – ističe autor knjige.

Poučne priče

Kazao je da već radi na drugom izdanju ove knjige koje će biti dopunjeno sa još 100 novih anegdota.

Breščić je pored ove, izdao i knjigu “Nosila te dobrina – Dolinom Trstionice“. To su, pojašnjava, poučne priče koje sadrže historiografiju Kaknja.

Želja za pisanjem javila se, prisjeća se još u gimnazijskim danima, ali očeva želja da nastavi njegovim stopama je presudila.

- Kada je bilo vrijeme da se odlučim za fakultet i kojim putem krenuti, umjesto za književnost odlučio sam se za rudnik, te sam u Tuzli upisao fakultet, a po nagovoru mog oca koji je bio rudar. Te sam nakon završenog fakulteta počeo raditi kao rudarski inžinjer pripravnik, potom inžinjer za ventilaciju, zamjenik upravnika rudnika, upravnik rudnika, glavni inžinjer, direktor rudnika Kakanj, zatim direktor sektora za razvoj, investicije i projektovanje i na kraju generalni direktor Srednjobosanskih rudnika – pojašnjava Breščić, te dodaje da će uvijek pisati i da neće stati na dvije napisane knjige te da će ih sigurno, ukoliko ga zdravlje posluži, biti još.

Neke od anegdota iz knjige “101 anegdota iz života rudara“:


“Izoliranje prsta“

Poznato je da nadzorno osoblje i većina majstora napuštaju jamu ranije a ostaju samo oni koji moraju, naravno i majstori za nužno opravljanje kvarova. Tako je dežurni električar Hido žurno napuštao jamu prolazeći pored napuštača gumenog transportera. Ovaj povika: Majstore, struja me pecka kad pritiskam taster.

Obzirom da se Hidi žurilo upita napuštača:

- A koji te prst pecka? Na što mu ovaj pokaza palac desne ruke. Majstor brže izvadi izolir traku, zamota mu taj prst i reče:

- De probaj sad, peče li te?

- Ne, odgovori napuštač, a Hido nastavi ići prema vani te mu skrenu pažnju da traku skine prije nego što uđe u kupatilo kako drugi ne bi vidjeli sistem otklanjanja kvarova.

“Redžo i produženje korita“

Izrazito vrijedni, a stasom krupni Redžo radio je na Staroj jami svoj čitav radni vijek. Krupan, neobrijan ali počesto i mrzovoljan najviše je podsjećao na Badžu iz crtanog filma o Popaju mornaru.

Na izradi prostorija otvaranja, slobodno možemo reći najspecijalnijim rudarskim poslovima, radio je poseban pogon IRO (Izgradnja rudarskih objekata), koji je održavao i zasebne raporte. Njihov poslovođa hadži Mehmed Bajtarević naredi jednom mlađem radniku da treba odmah otići i naći bravara Redžu kako bi se produžilo korito grabuljara i nastavilo bušenje i miniranje. Mladić reče da ne zna ko je taj, a poslovođa da ne bi gubio vrijeme objasni:

- Idi dole u frlezu (prozivaonu), ima oko 100 radnika, a ti dovedi onoga što ti najviše liči na medvjeda.

Momak se vrati nakon par minuta sa Redžom, bez greške.