Načelnica Kalinovika Mileva Komlenović nedavno je iznijela zabrinjavajuće podatke: u ovoj općini trenutno živi oko 2.000 ljudi, a od 2008. godine do danas od kancerogenih bolesti umrlo ih je 56, dok ih sa ovom dijagnozom sada ima oko 13 posto.
Tragom ove informacije portal Fokus.ba istražio je da li se sa istim problemom susreću i drugi krajevi BiH, odnosno kakva je generalno situacija u ovoj oblasti.
Podaci do kojih su došli su jednako zabrinjavajući. Tokom 2011. godine broj novootkrivenih malignih oboljenja u RS-u iznosio je 5.454, da bi u 2015. godini porastao na 5.972.
Od 2011. do 2015. godine ukupno je otkriveno 28.195 malignih oboljenja kod građana. Mnogo više obolijevaju muškarci. U RS-u je tokom ovog četverogodišnjeg perioda bilo 14.794 novootkrivenih slučajeva kod muškaraca, a 13.401 kod žena.
Kako je u razgovoru za Fokus.ba istakao Miodrag Marjanović, direktor Instituta za javno zdravstvo RS-a, prisutan je trend rasta broja novootkrivenih slučajeva malignih neoplazmi.
„Porast broja novootkrivenih slučajeva treba posmatrati s rezervom, jer je u navedenom periodu došlo i do poboljšanja evidencije malignih neoplazmi, kako u pogledu sveobuhvatnijeg tako i ažurnijeg prijavljivanja od strane zdravstvenih ustanova“, rekao je Marjanović za Fokus.ba.
On je istakao da su najčešće lokalizacije malignih procesa kod muškaraca: bronh i pluća, kolon i rektum, prostata, mokraćna bešika i želudac, dok je pet najčešćih lokalizacija malignih procesa kod žena: dojka, grlić i tijelo maternice, kolon i rektum i dušnik bronh i pluća.
„Jedan od značajnih faktora rizika obolijevanja je starost. Stope incidence rastu u dobnoj skupini sa i preko 60 godina starosti kod oba spola. Od ukupnog broja dijagnostikovanih oboljenja, stanja i povreda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u 2016. godini, tumori zauzimaju 1.61% ukupnog obolijevanja, a unutar grupe tumora među vodećim se nalaze zloćudni tumori rektosigmoidnog spoja 5.88%, dojke 8.75% , pluća 3.65%, prostate 2,48% i karcinoma grlića maternice sa 2.54%“, kazao je Marjanović.
U BiH, kao i u razvijenim dijelovima svijeta, maligni tumori su jedan od vodećih javnozdravstvenih problema i nalaze se iza bolesti srca i krvnih sudova kao drugi vodeći uzrok smrtnosti.
„Savremeni način života podrazumijeva promjenu u ličnim navikama, načinu ishrane, fizičkoj aktivnosti, kao i izloženost sve većem broju štetnih uticaja iz okoline, a rezultat svega toga je povećanje rizika za maligne bolesti. Najbolji način borbe protiv malignih bolesti je primarna prevencija malignih oboljenja, i predstavlja najefikasniji pristup njihovoj kontroli“, naglasio je Marjanović.
Kao mjere primarne prevencije preporučuju se prestanak pušenja cigareta, pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost.
„Problem malignih neoplazmi, dodatno opterećuju: ugroženi ekosistem, stalna migracija i pad životnog standarda stanovnika, negativni stilovi života, stres, neujednačeni stepen ranog otkrivanja bolesti i otkrivanje bolesti u kasnoj fazi, kao i visoki troškovi liječenja. Sprečavanjem izloženosti faktorima rizika, ili njihovim modifikovanjem, moguće je spriječiti nastanak značajnog broja malignih neoplazmi. Ukoliko do bolesti ipak dođe, njen je ishod moguće poboljšati ranim otkrivanjem, te blagovremenim liječenjem što povećava šanse za ozdravljenje i bolju prognozu, a smanjuje mogućnosti komplikacija i recidiva bolesti“, kazao je Marjanović.
Federacija BiH (FBiH) susreće se sa istim problemom kao i RS. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu za samo godinu dana broj oboljelih od karcinoma porastao je za čak 150 posto. Karcinom pluća, karcinom kolorektuma (karcinom debelog crijeva) i karcinom dojke su tri najčešće bolesti u ovom kantonu kada je riječ o karcinomu.
Općenito gledano, stopa smrtnosti od karcinoma u FBiH bilježi trend rasta u razdoblju od 2010. do 2015. godine.
Izvor: tuzlanski.ba
